Mada mislimo da smo upoznati s gotovo svim informacijama o kosi i vlasištu, sve se više otkriva da naše raspoloženje ili egzogeni čimbenici imaju značajan utjecaj na zdravlje i homeostazu vlasišta. Vlasi koje vidimo zapravo biološki 'mrtve', građene od rožnatih stanica uklopljenih u lipide i posloženih poput crjepova na kući, u korijenu se kose zbivaju mnogi fascinantni biokemijski procesi, započeti još tijekom embrionalnog razvoja.
Vidljiva vlas kose sastoji se od unutarnje medule, korteksa koji je okružuje te kutikule koja je najvidljiviji vanjski dio vlasi. Kutikula je relativno nepropusna i štiti vlas od penetracije stranih tijela.
Vlasište i vlasi uobičajeno su prekriveni sebumom koji luče žlijezde lojnice na vlasištu. Na taj se način stvara prirodna barijera od pretjeranog gubitka vode iz dubljih slojeva kože i prirodni sjaj kose. Nažalost, svaki poremećaj lučenja sebuma potiče probleme kao što su pretjerano mašćenje kose, seboroički dermatitis, vidljiva prhut, agregacija raznih nečistoća i štetnih čimbenika iz okoliša i dr.
Do 80% strukture vlasi čine bjelančevine od kojih je glavna keratin koji je hidrofilan, tj. ima sposobnost vezanja vode. U prosjeku, svi tipovi kose sadrže 10% vode, ali ju vlas može apsorbirati i do 30% svoje težine i to unutar samo 4 minute. To se svojstvo iskorištava u kreiranju kozmetičko-dermatoloških tretmana. Koliko god tanke bile vlasi kose, one imaju vrlo značajnu sposobnost istezanja (elastičnost).
Vlas se može bez ikakvih posljedičnih oštećenja istegnuti 30% više od svoje uobičajene duljine kada se nalazi u vodi, , no ukoliko se rastegne više od 30-70% nastaju ireverzibilna oštećenja. Rastezanje vlasi više od 80% uzrokuje njezino pucanje i pretjeranu lomljivost. Važno je znati da primjena određenih fizikalnih ili kemijskih tretmana, ili manipulacija kosom prilikom stiliziranja, može utjecati na njezinu povećanu lomljivost.
U kozmetičkoj industriji vrlo je važna interakcija između vlasi, jer se priličan broj osoba žali na statički elektricitet kose. Važno je znati da je trenje među vlasima veće kada je kosa vlažna, pa stoga oni koji imaju problema s povećanim opadanjem vlasi trebaju izbjegavanje češljanja vlažne kose. Nadalje, i statički elektricitet kose je smanjen kada je kosa vlažna ili hidratizirana, pa se stoga to svojstvo iskorištava u kreiranju pripravaka za smanjenje statičkog elektriciteta (silikoni, hidratantne kreme, serumi za kosu i sl.).
kerastase-chroma-captive
FOTO: KERASTASE CHROMA CAPTIVE
Ciklus rasta kose
Broj dlačnih folikula koji je prisutan tijekom rođenja otprilike je konstantan tijekom djetinjstva i rane mladosti, no s godinama polako opada. Potpuno formiranje dlačnih folikula započinje oko 9. tjedna i traje sve do 22. tjedna fetalnog razvoja. Oko 100.000 folikula smješteno je samo na vlasištu.
Važno je znati da tijekom života ne nastaju novi dlačni folikuli, osim ako nije riječ o sve popularnijim zahvatima estetske medicine – transplantaciji kose (folikula). Kako se površina tijela povećava, smanjuje se broj dlačnih folikula po jedinici površine na cijelom tijelu, pa tako i na vlasištu .
Varijacija gustoće dlaka na vlasištu tijekom starosne dobi
Novorođenče
1135 vlasi/cm2
1. g. života
795 vlasi/cm2
30. g. života
615 vlasi/cm2
Metabolizam kose brz je i zahtjevan te podložan utjecajima organizma i okoline. Ne smije se zanemariti ni utjecaj životne dobi na svojstva kose. Stoga je posve normalno da kosa mijenja boju, kvalitetu i izgled. Primjerice, boja kose, njezina debljina i kvaliteta ovise o količini pigmenta kao i o sadržaju zračnih mjehurića u vlasi. Plava sadrži najmanje pigmenta i najtanja je, najdeblja je crvenkasta vlas, a po debljini se između njih nalaze smeđa i crna.
Kosa se tijekom života stalno izmjenjuje, a u prosjeku je potrebno oko 3 tjedna da se na površini vlasišta pojavi novonastala vlas. Životni ciklus vlasi varira od 2-5 godina i prolazi kroz tri faze: anagenu ili fazu rasta (traje od 2-6 g.), katagenu ili prijelomnu fazu (traje samo do 2 tjedna) i telogenu ili fazu ispadanja (traje između 3-4 mjeseca). Kosa raste zbog umnožavanja epitelnih stanica korijena, da bi nakon prijelomne ušla u fazu fiziološkog ispadanja što je posljedica normalnih procesa starenja i zamjene nakon završena životnog ciklusa.
Sve vlasi nisu istodobno u istoj životnoj fazi što se može potvrditi trihogramom, tj. pregledom korijena 50-70 iščupanih vlasi. Tako će se u normalnom nalazu utvrditi da je 85% vlasi u fazi rasta, 0,5-1% u prijelaznoj fazi, a 15% u fazi ispadanja (normalnim se smatra dnevno ispadanje od 70-100 vlasi, no prilikom nekih tretmana ili šamponiranja tolerira se i do 200 ispalih vlasi). Ako kosa ispada dulje od tri mjeseca, obvezno treba posjetiti dermatologa koji će preporučiti određene pretrage i pronaći uzrok.
Neki od važnih čimbenika koji se odražavaju na rast vlasi kose su njezino istezanje, lokalni pritisak na vlasište, pripravci koji se nanose na vlasište i izloženost toplini (sušilo, peglanje i sl.). Neke zanimljive brojke i činjenice o kosi i vlasištu nalaze se u tablici.
avon-advance-techniques-proizvodi-s-marokanskim-arganovim-uljem-kosa
FOTO: AVON ADVANCE TECHNIQUES
Zanimljive brojke i činjenice o kosi i vlasištu
Promjer vlasi
58-100 mikrona, no mogu biti i eliptičnog oblika, pa to može varirati
Ukupan broj dlaka na vlasištu
120.000-150.000
Broj vlasi/cm2
oko 250 vlasi/cm2, a razlike ovise o spolu i dobi
'Površina kose'
Ukupna površina svih vlasi na glavi kose dugačke oko 20cm je otprilike 6m2. Tolika je i površina koja se šamponira prilikom pranja.
Brzina rasta dlaka
Oko 0,3 mm/ dan, 1cm/ mjesec, ili 12cm/ godina (uz sva pozitivna ili negativna odstupanja)
Pranje kose
Prosječni Europljanin opere kosu 3 puta tjedno. Četvrtina ukupne populacije opere kosu svaki dan.
Nema komentara:
Objavi komentar